Bol u preponi kod sportista: aduktori, kuk ili sportska kila?

Sportske povrede · kuk i prepona · aduktori

Bol u preponi kod sportista može da se javi naglo pri šutu, sprintu ili promeni pravca, ali i postepeno, iz treninga u trening. Najčešće potiče od aduktora, ali sličan bol mogu davati kuk, iliopsoas, pubična regija, ingvinalni kanal ili stres povreda kosti.

Po mestu bola se često može naslutiti uzrok, ali ne i pouzdano postaviti dijagnoza. Kod istog sportiste ponekad postoje dva izvora tegoba, zbog čega oporavak zastane ako se leči samo ono što se prvo vidi na snimku.

Autor: Dr Dren

Bol u preponi kod sportista: gde se tačno javlja?

„Prepona“ je mala reč za anatomski složen prostor. Tu se sastaju donji trbušni zid, karlica, zglob kuka i veliki broj mišića koji prenose silu između trupa i noge. Zato je korisno prstom pokazati najjače mesto bola i opisati pokret koji ga izaziva.

Unutrašnja strana butine

Bol uz pubičnu kost i duž unutrašnje strane butine, naročito pri stiskanju kolena ili šutu, često odgovara aduktorima.

Duboko u preponi

Dubok bol pri savijanju i rotaciji kuka, dubokom čučnju ili dužem sedenju može poticati iz zgloba kuka.

Donji stomak i ingvinalni kanal

Bol iznad prepone koji se pojačava pri trbušnjaku, sprintu, kašlju ili kijanju može biti ingvinalnog porekla.

Po sredini pubične kosti

Jasna osetljivost simfize i neposredno susedne kosti može ukazivati na pubično povezanu preponsku bol.

Ovaj raspored pomaže u orijentaciji, ali se zone preklapaju. Aduktor se pripaja uz pubičnu kost, kuk projektuje bol u preponu, a trbušni zid i aduktori rade zajedno pri ubrzanju i promeni pravca.

Da li je bol nastao naglo ili postepeno?

Nagao bol tokom šuta, klizanja, promene pravca ili širokog iskoraka više govori za akutno istegnuće ili rupturu mišićno-tetivne jedinice. Sportista često može da pokaže tačan trenutak povrede. Kod većeg oštećenja mogu se javiti slabost, otok i modrica, a nastavak igre postaje nemoguć.

Postepeni bol se često prvo javlja samo posle treninga, zatim tokom zagrevanja, a kasnije i pri svakodnevnim pokretima. Takav tok može pratiti dugotrajno preopterećenje aduktora, pubične regije, iliopsoasa, ingvinalnog područja ili kuka. Nastavak punog treninga uz promenu tehnike i skraćivanje koraka obično ne rešava problem, već ga samo privremeno prikriva.

Povreda aduktora i bol sa unutrašnje strane prepone

Aduktori privlače nogu prema sredini tela i stabilizuju karlicu pri trčanju, promeni pravca i udarcu lopte. Najčešće je osetljiv gornji deo mišića blizu pubične kosti. Prepoznatljiv bol se izaziva pritiskom na bolno mesto i pokretom protiv otpora kada sportista pokušava da spoji noge.

Akutno istegnuće i dugotrajna aduktorska bol nisu ista situacija. U prvim danima posle sveže povrede cilj je smiriti bol i zaštititi oštećeno tkivo. Kod dugotrajnih tegoba važniji postaju postepeno jačanje aduktora, mišića trupa i kuka, kontrola karlice i vraćanje brzine. Aktivni programi vežbi imaju bolju podlogu od oslanjanja samo na pasivne procedure.

Kada je bol nastao uz osećaj pucanja, veliku modricu ili izraženu slabost, širi pregled teme daje tekst o rupturi mišića.

Šta je sportska kila i da li je to prava preponska kila?

Izraz sportska kila se često koristi za bol u ingvinalnoj regiji kod sportista, ali nalaz ne mora biti klasična preponska kila i često nema vidljivog ispupčenja. Precizniji opis je ingvinalno povezana preponska bol. Tegobe se pojačavaju kada trbušni zid trpi napor: pri sprintu, nagloj promeni pravca, trbušnjaku, kašlju ili kijanju.

Prava ingvinalna kila i dalje mora da se razmotri. Ako postoji ispupčenje koje se pojavljuje pri stajanju ili napinjanju, pregled uključuje procenu trbušnog zida, a po potrebi i mišljenje hirurga. Ultrazvuk može biti koristan, naročito kao dinamički pregled, ali uredan snimak sam po sebi ne objašnjava svaki sportski bol u preponi.

Kada bol potiče iz kuka: FAI i labrum

Problem u samom zglobu kuka često daje dubok bol napred, u preponi. Bol se može javiti pri dubokom čučnju, sedenju u niskoj stolici, ulasku u automobil ili pri rotaciji na oslonjenoj nozi. Preskakanje, hvatanje ili osećaj blokade mogu pratiti promenu labruma, ali isti simptomi nisu dovoljni da se samo na osnovu njih postavi dijagnoza.

Femoroacetabularni impingement, odnosno FAI sindrom, podrazumeva kombinaciju simptoma, karakterističnih znakova na pregledu i odgovarajućeg nalaza na snimanju. Oblik kuka tipa cam ili pincer može se videti i kod osobe bez bolova, pa snimak ne treba lečiti odvojeno od pacijenta.

Detaljniji pregled zglobnih i vanzglobnih uzroka nalazi se u vodiču za bol u kuku.

Iliopsoas, pubična regija i stres povreda kosti

Iliopsoas je snažan pregibač kuka. Bol se češće javlja napred pri podizanju kolena, ubrzanju, trčanju uzbrdo ili ustajanju iz dubokog položaja. Nekada postoji preskakanje u prednjem delu kuka. Prepoznatljiv bol pri otporu pregibu kuka i istezanju iliopsoasa usmerava pregled u tom pravcu.

Pubično povezana bol nalazi se neposredno nad simfizom i susednom kosti. Stariji naziv „osteitis pubis“ i dalje se često čuje, ali ne opisuje svaku tegobu u tom području. Kod sportista se opterećenje prenosi preko trbušnog zida, pubične kosti i aduktora kao jedne funkcionalne celine.

Postepeni dubok bol u preponi pri trčanju i skokovima, koji se javlja sve ranije tokom aktivnosti ili počinje da menja hod, zahteva razmišljanje o stres povredi vrata butne kosti ili karlice. Rani rendgen može biti uredan. U toj situaciji nije dobro „testirati“ bol novim trčanjem; opterećenje se smanjuje do pregleda. Više o koštanim povredama nalazi se u tekstu stres prelom.

Kako izgleda pregled i koje snimanje ima smisla?

Pregled počinje razgovorom o tačnom trenutku nastanka bola, promenama u treningu, mestu bola i pokretima koji ga izazivaju. Zatim se proveravaju hod, opseg pokreta kuka, snaga, palpacija aduktora, pubične i ingvinalne regije, pokreti protiv otpora i funkcionalni zadaci prilagođeni sportu.

  • Rendgen je koristan kada se procenjuju kost, oblik kuka, artroza, avulzija ili druga koštana promena.
  • Ultrazvuk može prikazati površinske mišiće i tetive, hematom i pravu kilu, a dinamički pregled pokazuje šta se događa pri napinjanju.
  • Magnetna rezonanca ima prednost kada se razmatra stres povreda kosti, dublja povreda mišićno-tetivnog i pubičnog kompleksa ili problem kuka koji nije razjašnjen pregledom i rendgenom.

Nije svakom sportisti potreban MR kao prvi korak. Izbor između ultrazvuka i magnetne rezonance zavisi od pitanja koje snimanje treba da razjasni; praktično poređenje je u vodiču ultrazvuk ili magnetna rezonanca.

Lečenje bola u preponi kod sportista

Lečenje zavisi od strukture koja boli i od toga da li je povreda sveža ili dugotrajna. Prvi razuman korak je smanjiti pokrete koji jasno provociraju bol: maksimalan sprint, snažan šut, širok iskorak, dubok čučanj ili naglu promenu pravca. To ne mora da znači potpuno mirovanje. Aktivnosti koje ne menjaju hod i ne povećavaju bol mogu se zadržati kao deo kondicije.

  • U početku se kontrolišu bol i opterećenje, bez agresivnog istezanja sveže povrede.
  • Pokret kuka i karlice vraća se postepeno, u podnošljivom opsegu.
  • Jačaju se aduktori, mišići kuka i trupa, prvo kontrolisano, zatim u većim brzinama i opsezima.
  • Uvode se trčanje, ubrzanje, kočenje, bočna kretanja, promene pravca i zadaci specifični za sport.

Fizikalne procedure mogu pomoći da se bol smiri, ali ne zamenjuju progresivno vraćanje snage i kapaciteta. Injekcione procedure i operacija nisu početno rešenje za neodređen „bol u preponi“; razmatraju se tek kada je izvor tegoba dovoljno jasno određen i kada za tu dijagnozu postoji realna korist.

Kod sveže povrede prve praktične mere mogu se uskladiti sa RICE protokolom, uz napomenu da rehabilitacija ne ostaje na ledu i odmoru.

Kada je bezbedan povratak treningu?

Povratak ne treba vezivati samo za broj dana. Blaga povreda i veća ruptura nemaju isti tok, a dugotrajna bol povezana sa više struktura traži drugačiji program od svežeg istegnuća aduktora. Važnije je šta sportista može da uradi bez poznatog bola i bez pogoršanja sledećeg dana.

  • palpacija bolnog mesta, stiskanje nogu i istezanje više ne izazivaju prepoznatljiv bol;
  • snaga aduktora i kontrola karlice su vraćene dovoljno za konkretan sport;
  • pravolinijsko trčanje prelazi u sprint bez bola i štednje noge;
  • promena pravca, kočenje, skok i doskok prolaze kontrolisano;
  • šut, klizanje, udarac ili drugi specifičan pokret izvodi se pri punijoj brzini bez reakcije tokom naredna 24 sata.

Preskakanje poslednjih koraka zato što je sportista bez bola pri hodu često vodi preranoj utakmici. Povratak na teren je završni deo rehabilitacije, a ne prvi test da li je povreda prošla. Šira orijentacija nalazi se na stranici Sportske povrede i medicina sporta.

Kada ne treba čekati pregled?

Trening treba prekinuti i pregled organizovati ranije kada sportista ne može normalno da se osloni na nogu, naglo gubi snagu, ima veliku modricu ili deformitet, ili dubok bol u preponi raste pri svakom koraku. Bržu procenu traže i temperatura, crvenilo, jak noćni bol, bol i otok testisa, izraženi bolovi u stomaku ili bolna preponska izbočina koja se ne povlači.

Postepeni bol koji menja tehniku trčanja, skraćuje korak ili se javlja sve ranije tokom treninga takođe nije dobar kandidat za stalno „razrađivanje“. U toj fazi se smanjenjem opterećenja često dobije vreme za dijagnozu pre nego što manji problem postane duža pauza.

Česta pitanja

Da li mogu da nastavim trening ako me boli prepona?

Može se zadržati aktivnost koja ne pojačava bol, ne menja hod i ne ostavlja jaču reakciju sledećeg dana. Sprint, snažan šut i promene pravca obično se privremeno smanjuju dok se ne razjasni uzrok.

Da li je svaka sportska kila za operaciju?

Nije. Pod nazivom sportska kila često se podrazumeva ingvinalno povezana preponska bol bez klasične kile. Mnogi sportisti prvo prolaze ciljanu rehabilitaciju, dok se operacija razmatra kod jasno definisanog problema i trajnih tegoba.

Da li ultrazvuk može da pokaže uzrok bola?

Može prikazati površinske tetive i mišiće, hematom i pravu kilu, naročito pri dinamičkom pregledu. Ne prikazuje svaki problem kuka, pubične kosti ili stres povredu, pa se bira prema nalazu pregleda.

Da li treba istezati aduktore kada bole?

Agresivno istezanje sveže povrede može povećati bol. Kod dugotrajnih tegoba istezanje može biti deo programa, ali ne treba da zameni postepeno jačanje aduktora, kuka i trupa.

Koliko traje oporavak?

Manje akutne povrede mogu napredovati brzo, dok veće rupture, koštane povrede i dugotrajni bol sa više izvora zahtevaju znatno više vremena. Oporavak se procenjuje prema funkciji i testovima, a ne samo prema kalendaru.

Povezano čitanje

Pregled sportiste sa bolom u preponi

Kada se bol vraća pri sprintu, šutu ili promeni pravca, pregled treba da odvoji problem aduktora, kuka, pubične regije, ingvinalnog kanala i kosti. Tek tada program oporavka dobija jasan cilj.

Izvori

  1. Doha agreement meeting on terminology and definitions in groin pain in athletes.
  2. Multidisciplinary assessment of athletes with groin pain using the Doha agreement.
  3. The Warwick Agreement on femoroacetabular impingement syndrome.
  4. Active physical training for long-standing adductor-related groin pain in athletes.
  5. Criteria-based rehabilitation and return to sport after acute adductor injuries.
  6. ACR Appropriateness Criteria: Chronic Hip Pain.

Оставите коментар

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Scroll to Top